Beg od svakodnevnih obaveza je potreban svakome, a Zlatibor je savršeno mesto gde možemo da napunimo baterije, uživamo u svežem vazduhu, i vratimo se poslu sveži i odmorni. S obziorm na to da u Beogradu i dalje nije pao prvi sneg, a nama je mnogo nedostajao, pa smo se uputili na Zlatibor da osetimo miris zime. Nadamo se da će vam iskustva sa Zlatibora pomoći da i sami odaberete put, baš na ovu planinu!
Pročitajte kako smo proveli vikend na ovoj prelepoj planini, kakav je bip naš smeštaj s obzirom da smo se odlučili za iznajmljivanje apartmana preko sajta http://klikapartmani.com/, i šta je ono što nikako ne treba da zaobiđete kada dolazite na Zlatibor.
Opojan miris zime u vazduhu
Na Zlatiboru ovog vikenda, ipak, nije bilo snega, jer je ovo vreme kada on često pada, ali veoma se brzo otopi. Međutim, to nije smanjilo doživljaj, i osećaj snega i zime se širio svuda.
Na Zlatiboru nisu potrebni pečeni kesteni da nas podsećaju da zima dolazi, dovoljno je samo da dođete na ovu planinu, i borove šume u izmaglici će vas očarati.
Mnogi govore kako je Zlatibor prva vazdušna banja Srbije, a ukoliko to znači da ovde ima mnogo svežeg vazduha, koji će vas bukvalno omamiti, onda se slažemo sa tom tezom.
Zlatibor nije mnogo visoka planina, i ne spada u najveće evropske ski centre, ali ono što Zlatibor ima je zelenilo, predivna šuma i prostrana livada u kojoj možete uživati i pariti oči i dušu.
Smeštaj ispunio očekivanja
Pojeli smo komplet lepinju po pravilu, pa su nas gledali sa osmehom, izašli smo i nastavili put. Za manje od pola sata stigli smo u svoj apartmanski smeštaj, dočekali su nas ljubazni domaćini i pokazali nam put do našeg apartmana. Apartman je imao sve kao i na slici, a tu je bio i obezbeđen parking gde smo mogli da ostavimo naš auto.
Još jedna pogodnost je da smo se nalazili u blizini naselja Zova i Karaula, koja su poznata po prelepim parkovima, šumama, izletištima i trim stazama, pa smo mogli da iskorstimo jutro za zdrave aktivnosti.
Užička komplet lepinja vraća energiju izgubljenu u putovanju
Na Zlatibor smo se uputili kolima, jer smo rešili da se ne grčimo u autobusu, ipak je potrebno 4 sata od Beograda. Nismo pravili veće pauze sve do Užica, gde smo shvatili da smo mnogo gladni i odlučili da svratimo na čuvenu komplet lepinju.
Mnogi komplet lepinju povezuju sa Zlatiborom, ali njeno izvorno stanište je Užice, i tamo možete probati najbolju komplet lepinju ikada. Ulazimo u pekaru, naručujemo, i čekamo. Možete birati da li želite zapečeniju, življu, sa manje pretopa, više pretopa, izbora koliko hoćete.
Kako se jede komplet lepinja?
Dobili smo svoje komplet lepinje, i počeli smo da ih jedemo, jer u kolima ne može da se jede, a da se sve ne prospe, a kada se ohladi nije ni izbliza tako lepa. Na zidu pekare stoji veliki plakat kako jesti komplet lepinju.
Užičani i Zlatiborci se mnogo nerviraju kada komplet lepinju zagrizete kao sendvič ili pljeskavicu, pa na ovom posteru možete videti da se komplet lepinja jede tako što se skine poklopac i umače u lepinju. Prosto.
Obavezno ponesite toplu garderobu
Za Zlatibor je karakteristično da se vreme veoma brzo menja, pa ujutru može biti jako hladno i maglovito, a popodne sunčano i veoma lepo vreme. Uveče obično zahladni, a ako se kiša priprema ujutru, onda se spusti magla, pa borove šume izgledaju kao iz horor filmova.
Prvi dan vikenda iskoristili smo za šetnju po Zlatiboru, koja je veoma opuštajuća, jer u ovom delu godine kada nije sezona nema previše turista, i imate sve za sebe. Odmorili smo na klupicama pored čuvenog jezera u centru Zlatibora, koje će do Nove godine sigurno zalediti.
U samom centru postoji mnogo malih kućica-radnji, i sve su načičkane jedna do druge, pa kada je sezona, ovde verovatno sve vrvi od ljudi. U kućicama možete naći razne poslastice, a, naravno, i roštilj.
Spomenik – velika atrakcija Zlatibora
Mi smo se uputili na Spomenik, odnosno na jedan manji vrh gde se nalazi spomen streljanim partizanima.
Sa Spomenika se pruža neverovatan pogled na Tornik, najviši vrh Zlatibora, ali za tu ekspediciju sada nismo imali ni vremena ni snage, jer smo želeli ovog vikenda da se malo odmorimo.
Saznajte koji su to restorani i kafići koje morate obići, i pojesti najlepšu autentučnu hranu sa Zlatibora.
Na Spomeniku stalno duva veoma jak vetar, koje god da je godišnje doba, i kolika god da je temperatura napolju. Tako da, ukoliko dolazite ovamo, obavezno ponesite zimske jakne i dobro se obucite, koliko god da je u Beogradu toplo.
Na Spomeniku smo se zadržali nekoliko sati, uživali smo u pogledu, pa smo se spustili dole na večeru, i veče proveli gledajući televiziju, pošto nas je omamio svež zlatiborski vazduh.
Na Zlatiboru postoji crkva, koja je obavezna na listi svakog turiste, ali ukoliko vas zanimaju koji manastiri u krugu Zlatibora postoje, saznajte na napem sajtu.
Ranč Zova – pravo mesto za ljubitelje konja
Sledeći dan smo odlučili da iskoristimo da se upoznamo sa još nekim delovima Zlatibora, pa smo otišli na drugu stranu. Ovoga puta nismo želeli da silazimo u centar, već smo se sa našim ljubaznim domaćinama konsultovali oko lepih lokacija u blizini.
Posavetovali su nas da posetimo ranč u naselju Zova. Otišli smo tamo i nismo se pokajali što smo krenuli, iako je napolju bilo hladnjikavo.
Ranč Zova je prelep. Ogroman je, životinje imaju dovoljno prostora da uživaju u svom svakodnevnom životu, nisu vezane, osim ako se neko od turista plaši.
Životinje su ovde gajene s ljubavlju, što je veoma važno, jer nisu zatvorene u malim kavezima kao u zoo vrtu. Uvek je prisutan makar jedan zaposleni, koji voda računa o tome gde su životinje, i da li je neko uplašen da priđe nekoj od životinja.
Konji su veoma umiljati, i vole da se maze, tako da ako niste nikad jahali konja, a želite, ovo je pravo mesto za vas.
Vlasnici ranča uvek više vode računa o konjima nego o zaradi, pa ukoliko neko ima previše kilograma, a želi da jaše konja, oni ne žele to da dozvole, koliko god novca da nudi.
Nakon ranča smo se vratili u apartman, i odmarali ostatak dana, kako bismo ujutru bili odmorni i sveži za put.
Zlatiboru se uvek rado vraćamo!
Napustili smo Zlatibor napunjenih baterija, i spremni za narednu nedelju na poslu, a ono što smo shvatili je da ovo moramo češće da radimo, jer mnogo pomaže našem organizmu i celokupnom stanju uma i duha.
Sledeći put ćemo sigurno obići i okolinu Zlatibora, koja ima mnogo znamenitosti, izletišta, i prirodnih lepota.